17. Novembra 2026.

Rat mostovima dok traju pregovari o miru: Rusija gađala Kijev, Ukrajina Krim

Dok američki, ukrajinski i evropski zvaničnici pokušavaju da dogovore put ka završetku rata, Rusija i Ukrajina razmjenjuju snažne udare na strateške mostove.

Ruske balističke rakete pogodile su tokom noći dva velika mosta u Kijevu, dok je Ukrajina drugi dan zaredom napala Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza Rusije s poluostrvom Krim.

Snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu neposredno prije ponoći, a gradonačelnik Vitalij Kličko ubrzo je saopštio da su pogođeni Sjeverni i Južni most preko Dnjepra, kao i drugi objekti kritične infrastrukture.

Dijelovi ukrajinske prijestonice ostali su bez struje i vode, dok su pojedina naselja imala problema i s grijanjem.

“Prema preliminarnim informacijama, pogođeni su Sjeverni i Južni most u glavnom gradu”, saopštio je Kličko, prenosi Reuters.

Očevici su prijavili seriju snažnih eksplozija, dok su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane pokušavale da odbiju napad.

Oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže metroa, a stanovništvu je naređeno da potraži zaklon u skloništima.

Preko Dnjepra u Kijevu vodi osam velikih mostova koji povezuju istočni i zapadni dio grada. Oko tri miliona stanovnika oslanja se na ove saobraćajne veze.

Razmjere oštećenja dva pogođena mosta još nisu poznate.

Ruski napadi nisu bili ograničeni na Kijev. U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok je na meti bio i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad.

Ukrajina ponovo udarila na Krimski most

Dok su ruske rakete pogađale Kijev, ukrajinske snage nastavile su napade na Krimski most, koji povezuje Rusiju s Krimom.

Most je pogođen drugu noć zaredom, a proruski guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je saobraćaj obustavljen.

Prema njegovim navodima, u najnovijem napadu poginule su dvije osobe.

Institut za proučavanje rata (ISW) u analizi od 16. novembra navodi da su ukrajinski dronovi prethodne noći oštetili konstrukciju mosta, uključujući kolovoz i potporne lukove.

Prema snimcima i satelitskim fotografijama koje je analizirao ISW, dio konstrukcije bio je nagnut za približno 15 stepeni.

Ruske vlasti su nakon prvog napada djelimično obnovile saobraćaj, ali je novi udar ponovo doveo do obustave.

Krimski most, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio 2018. godine, ima važnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga na Krimu i južnom ukrajinskom frontu.

ISW procjenjuje da Ukrajina napadima na most pokušava da oteža rusku vojnu logistiku, jer Rusija za povezivanje s Krimom koristi dva glavna kopnena pravca: most preko Kerčkog moreuza i koridor kroz okupirane dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Moskva prijavila najveći napad dronovima od početka rata

Istovremeno, Rusija se suočava s jednim od najmasovnijih ukrajinskih napada dronovima od početka invazije u februaru 2022. godine.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom 24 časa presrele i uništile čak 2.049 dronova i četiri ukrajinske rakete dugog dometa Flamingo.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saopštio je da je tokom noći oboren 321 dron koji se približavao ruskoj prijestonici. Prema njegovim riječima, od 17 časova u ponedjeljak do sedam časova u utorak oko 800 bespilotnih letjelica kretalo se prema Moskovskoj oblasti, a većina je, kako tvrdi, uništena na udaljenijim prilazima gradu.

Riječ je o najvećem noćnom napadu od početka novembra i jednom od najopsežnijih ove jeseni, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Prema riječima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanjina, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestonici.

Ove brojke nisu nezavisno potvrđene.

Ukrajinske snage gađale su i rusku naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Iljski u Krasnodarskom kraju.

Prema ukrajinskom Generalštabu, u napadu su oštećena postrojenja za preradu nafte i proizvodnju benzina.

Dok padaju rakete, Vašington govori o napretku ka miru

Najnovija razmjena udara uslijedila je svega nekoliko časova nakon novih razgovora o okončanju rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak, 16. novembra, razgovarao je putem video-veze s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kao i predstavnicima evropskih država.

Zelenski je razgovore opisao kao teške, ali je potvrdio da su dogovoreni novi susreti.

“Diplomatski procesi su aktivno u toku i nadamo se da ovi napori neće biti uzaludni”, poručio je Zelenski, prenosi Al Jazeera.

Američki izaslanik Džared Kušner iznio je optimističniju ocjenu, navodeći da se ostvaruje napredak prema sporazumu koji bi mogao da okonča rat.

Ipak, upozorio je da su pred pregovaračima i dalje ozbiljne prepreke.

“Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtijevaće teške odluke”, poručio je Kušner.

Prema njegovim riječima, američka strana razgovarala je i sa savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom o narednim koracima, uključujući mogućnost direktnih razgovora Rusije i evropskih predstavnika.

Moskva ne pristaje na evropsko učešće u pregovorima

Upravo je učešće Evrope jedno od otvorenih pitanja.

Zelenski je saopštio da su u posljednjim razgovorima učestvovali predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske, te da bi trebalo da budu uključeni i u naredne pregovore s Moskvom.

Međutim, Ušakov je izjavio da Rusija još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.

Američki izaslanici i ukrajinski i evropski predstavnici planiraju novi sastanak u Berlinu u četvrtak, 19. novembra, na kojem bi trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i njenoj poslijeratnoj obnovi, objavio je Axios.

Prethodna runda pregovora u Abu Dabiju donijela je dogovor o razmjeni zarobljenika, ali ne i pomak u rješavanju ključnih teritorijalnih pitanja.

Kremlj, s druge strane, odbacuje mogućnost privremenog primirja koje bi, prema ruskom tumačenju, Ukrajini omogućilo da obnovi svoje vojne kapacitete.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva želi dugotrajan mir, a ne kratkotrajni prekid vatre.

Nezavisne.com

Podijeli vijest na: